Adolesénsia
Adolecensia nudar faze moris ida, nebe hahu ho
idade tinan 10 to’o 19, bainhira foinsae ida muda-an husi labarik ba adultu
(ema boot). Durante tempu ne’e nia isin no hanoin muda no sai luan liu,
desenvolve relasaun foun no bele hahu kontrola ninia moris rasik. Mudansa ne’e
prepara foinsae ida ba faze adultu nian no durante tempu ne’e foinsae barak
maka hahu kaer papel no responsabilidade adultu nian hanesan, papel iha
komunidade, fo votu, halo relasaun seksual no kaben. Maske foinsae sira la’os
ona labarik no tenke hala’o adultu nia responsabilidade balun, maibe sira
seidauk tama iha faze adultu no presiza nafatin suporta no atensaun.
Mosu hanoin no komprensaun nebe diferente kona-ba
tempu adolecensia husi sosiedade oi-oin. Dalan nebe foinsae ida-idak hasoru iha
sira nia tempu adolecensia mos diferente no mosu buat oi-oin nebe la hanesan
entre mane no feto, entre foinsae nebe kaben ona no seidauk kaben, diferente
entre foinsae iha sidade no iha fatin rural, no foinsae ho relijaun, kultura no
ekonomia nebe la hanesan.
Adolecente sira bele senti oi-oin durante tempu
ne’e – dala ruma kontenti, susar ka hamosu konfusaun. Sira iha pergunta barak
no preokupasaun kona-ba saida mak akontese ba sira nia an, kona-ba sentimentu
no hanoin nebe sira iha, kona-ba relasaun ho kolega, doben, parseiru no
familia, no sira hakarak los atu hatene no atu koko buat nebe foun.
Tempu adolecensia nudar tempu ida nebe lao lais no
dezenvolve. Foinsae sira sente mudansa oi-oin hanesan:
·
Mudansa
ba sira nia isin;
·
Dezenvolve
kapasidade atu hanoin ho abstratu no kritiku, nune’e sira bele hanoin diak
kona-ba konsekuensia husi asaun oi-oin;
·
Sira
bele sente diferensia kona-ba buat oi-oin no mudansa esperiensia iha sira nia
konsiensia;
·
Sira
hahu kontra regra no autoridade (hanesan sira nia inan-aman no lider
komunitaria);
·
Sira
hetan kapasidade, kuinesimentu no atitude nebe foun; no
·
Sira
hahu dezinvolve identidade rasik.
Relasaun sosial mos iha mudansa husi fokus ba
familia ba fali fokus liu ba ema ho idade nebe hanesan (peers), kolega
sira, no relasaun romantiku. Sira la hili ona hahalok nebe bele halo kontenti
sira nia inan-aman, sira hahu hahalok nebe sira hanoin karik bele halo sira
kuinesidu liu ho sira nia maluk no kolega sira. Tempu adolecensia mos hanesan
tempu ida bainhira foinsae hahu hala’o papel no responsabilidade foun, halo
planu ba futuru no sai independente liu.
Puberdade
Puberdade mosu durante tempu
adolecensia. Tempo puber ne’e prosesu natural ho normal nebe akontese ba ema
hotu (feto ho mane). Puberdade hanesan periodu ba mudansa fisiku no psikolojia
nebe hatudu iha maturidade seksuál. Durante tempu ne’e foinsae ida dezenvolve
abilidade fisiku atu halo relasaun seksual no hetan bebe ida. Mudansa físiku
ne’e dala barak akontese lalais liu duque abilidade atu hatene konsekuensia
husi sira nia desizaun, ka abilidade atu kontrola emosaun.
Ba feto, puberdade hahu wainhira
feto ida hahu fase/menstruasaun, ba mane, pisykologikamente hahu mehi bokon /
mimpi basah. Tempo ne’e sinal ba feto ka mane ida, hauhu husik ona sira nia
tempo labarik no tama ba tempo klosan nian.
Sinal / mudansa fisik – FETO
·
Hahu fase/menstruasaun
·
Lian hahu boot
·
Susun komesa mosu no aumenta nia medidas
·
Aumenta aas
·
Kanotak aumenta luan liu
·
Hahu mosu fulun iha oin lulik no kalili
·
Medidas orgaun reproduktiva komesa sai boot
·
Nia sei sente kosar aumenta tan no isin sai dois
·
Karik sei mosu burbulus
·
Nia hahu sente hakarak halo relasaun seksual
Sinal / mudansa fisik – MANE
·
Hetan mehi bokon / mimpi basah
·
Bainhira hader iha dadeer nia senti penis hamriik/ereksaun
·
Lian sai boot liu
·
Kakorok musan/jakun hahu mosu
·
Hasrahun komesa mosu
·
Hahu mosu fulun iha area oin lulik no kalili
·
Aumenta aas tan
·
Medidas orgaun reproduktiva (penis, skrotum, no
testis) komesa sai boot
·
Nia sei sente kosar aumenta tan no isin sai dois
·
Karik sei mosu burbulus
·
Nia hahu sente hakarak halo relasaun seksual
Mudansa intelektualidade/emosaun
·
Hatene moe
·
Hahu hadia an
·
Mosu gosta ho nia parseiro/doben
·
Foti desizaun
·
Iha hanoin nebe diferente ho ema seluk
Karakteristika foinsae nebe tama iha tempu puber
·
Hahu husik ona dependente ba inan-aman no tempu
labarik nian
·
Komesa aprende attitude no hanoin nebe diferente iha
familia laran no iha fatin seluk
·
Komesa hahu aprende etika barak husi kolega sira no
ema seluk
Faktus kona-ba puberdade:
ü Ejakulasaun
bainhira toba ne’e normál no naturál ba foinsae sira no la perigu
ü Mastrubasaun
nu’udar hahalok seksuál ne’ebé normál no jerál entre foinsae no ema-boot/adultu
sira atu satisfas ho interese seksuál no
la perigu ba saúde ka hamenus kapasidade atu iha oan.
ü Fantazia
seksuál iha periodu adolesensia normál no la perigu
ü Menstruasaun
nu’udar prosesu normál ne’ebé akontese ba feto hotu-hotu no raan ne’ebé sai
la’ós foer
ü Virginidade
labarik bele lakon maske la halo relasaun seksuál, hanesan halo jimnaMHRSka ka
tuir treinu fíziku ruma, no uza tampons (modelu softex seluk nebee bele tahan
ran) durante menstruasaun
Mitos kona-ba puberdade:
×
Ejakulasaun iha kalan (mimpi basah) ne’e perigu ba saude
×
Masturbasaun perigu ba saude no bele hamenus
kapasidade foinsae atu iha oan iha futuru
×
Iha imagin seksual ne’ebe aat durante tempu
adolecensia no sira halo krime
×
Labarik feto no inan sira sai foer durante tempu
menstruasaun
×
Se karik feto nia hymen/selaput darah rahun ona
signifika katak nia la’os virgen ona (katak, nia halo ona relasaun seksual
antes)
Fontes: Brosur puber (MdS); Manual Akonselamentu Foinsae
Orientasaun seksual
Orientasaun seksual mak relasaun
biolojiku nebe ema ida seksualmente gosta atu halo. Ema ida bele gosta ema
seluk ho seksu hanesan, seksu kontrariu (la hanesan) ka rua hotu. Termus nebe
ita bele rona hodi esplika maka, heteroseksual (gosta seksu kontrariu),
homoseksual - gay no lesbian (gosta relasaun seksual ho seksu hanesan) ka
biseksual (gosta relasaun seksual ho feto no mane hotu).
Durante tempu adolecensia, foinsae
barak sei hasoru faze experiensia gosta ema ida ho seksu hanesan. Dala ruma
gosta ne’e bele lori sira ba koko tok hahalok/relasaun seksual. Ba foinsae
barak liu, ida ne’e hanesan faze dezenvolvimentu ida, depois wainhira sira sae
boot ona, sira lakon gosta ne’e no seksualmente gosta ema ruma ho seksu la
hanesan. Maske nune’e, ba foinsae balun, ida ne’e la’os fase ida no
seksualmente sira kontinua gosta sira seluk ho seksu hanesan. Ida ne’e akontese
iha sosiedade hotu no ne’e normal.
Foinsae sira nebe iha perguntas
barak kona-ba sira nia orietasaun seksual bele senti emosaun nebe aat liu,
izoladu no bele to’o depresaun. Ba ne’e importante tebes katak foinsae ne’e
hetan akonselamentu nebe fo suportasaun makaas, katak ema la fo sala ba nia,
katak informasaun nebe sira simu loos no labele sadere ba parte seluk, no
refere ba asistensia nebe los bainhira presiza.
Seksualidade la’os deit oinsa no ho se ema ida halo relasaun
seksual. Ne’e mos oinsa ema ida nia sentiment ba sira nia an rasik, kona-ba
sira nia isin no kona-ba sira nia relasaun (seksual no non-seksual) ho ema
seluk.
Ne’e nuda parte ida katak ita ne’e
se, saida mak ita nia hanoin no ita nia sentiment kona-ba ita nia an no ita nia
isin.
Seksualidade ema ida-idak ne’e
uniku, no individu ba nia an rasik. Ne’e tamba influenza husi buat barak –
parte fiziku, sosial, ekonomik, emosional, spiritual (ez. biolojia, kultura no
tradisaun, esperiensia nudar feto ka mane, servisu, osan, esperiensia seksual,
no tamba sira nia fiar no valores personal). Seksualidade ne’e sei dezenvolve
no sei iha mudansa ihia ema nia moris tomak.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae, Manual Edukasaun Foinsae (MSITL)
Menstruasaun
Durante puberidade,
foinsa’e feto sei iha mudansa iha nia fiziku. Mudansa ida mak hahuu prosesu menstruasaun ka fase fulan.
Hahu
husi tempu
puberdade, kada fulan feto sira nia ovariu sei husik tolun (ovum) ida ne’ebé
tasak. No tolun ne’e sei la’o mai iha tuba falopii.iha tempu ne’e uterus
(oan-fatin) nia didin mos sai mahar atu prepara
fatin ba bebe sei karik feto ne’e hetan isin rua. Bainhira iha sperma no
ovum/sel telur hasoru malu iha neba, ne’e sei lori malu mai iha oan fatin no
kuda fini iha didin nebe sei sai toba fatin ba bebe ida. Se karik feto la
isin-rua iha fulan ne’e (sperma no ovum/sel
telur la hasoru malu), oan-fatin nia didin ne’e sei sai hanesan raan nebe
sai husi vagina. No prosesu ida ne’e hanaran menstruasaun ka fase fulan.
Wainhira foinsa’e
feto ida hahuu ona prosesu menstruasaun, katak biolójikamente nia serve ona sai
inan ida no bele (iha posibilidade) isin rua wainhira halo relasaun sexual.
Prosesu menstruasaun
ne’ebé akontese ba feto sira, sei la akontese durante feto sira nia moris
tomak. Prosesu ida ne’e sei para wainhira feto sira tama ona ba tempu menopause
(prosesu menstruasaun para ona). No prosesu ida ne’e bele akontesewainhira feto
ida iha tinan 45 ba leten.
Maioria feto sei iha
siklu mensal / fulan ne’ebé tuir nia tempu entre loron 24 no 32. No siklu menstruasaun dahuluk dala ruma
latuir malu, dala ruma demora/han tempu naruk entre fulan ka tinan nia laran molok períodu menstruasaun
mosu stabil ka regular. Prosesu ran sai husi vagina durante menstruasaun ba
feto balun bele akontese iha loron 3-4
nia laran no foinsa’e feto balun to’o semana ida. No prosesu ida ne’e ba feto
hotu la-hanesan.
Maske nune’e foinsa’e
feto barak mak sente preokupa los ho sira nia kondisaun durante menstruasaun.
Tanba prosesu ne’e la mai tuir nia tempu, no dala ruma halo sira nia isin
moras. Ida ne’e normal. Maibe se karik foinsa’e feto sira sente la konfortável
ho kondisaun hanesan ne’e, bele mos ba iha pessoal saúde sira atu hetan
atendimentu klinikal.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsa’e
& Manual LSBE
Virgin
Copy from PNG Manual
Isin rua
Isin rua (kous) akontese bainhira
spermatozoa ida ne’ebé sai husi mane nia penis bainhira halo relasaun seksual
liu husi vagina, hodi tama ba iha ovum ne’ebé prosuzhusi ovarium feto nian.
Jeralmente feto husik sira nia ovum ida kada fulan. Ida ne’e ita bolu nu’udar ovulasaun. Ovum ne’e sei la’o mai iha
tuba falopii to’o iha uteru.
Se iha spermatozoa ruma ne’ebé hasoru malu ho ovum durante viajen, nia
rezultadu mak moris embriaun iha implantasaun, no feto/inan ne’e sei lakon
menstruasaun (menstruasaun sei para) ba fulan/periodu tuir mai. Prosesu sperma
mane no ovm (tolun) feto nian halibur hamutuk mak hanaran fertilizasaun.
Se laiha spermatozoa ruma ne’ebé hasoru malu ho ovum, mak nia (ovum) sei
sai hamutuk ho foer (didin oan-fatin) iha forma ran durante menstruasaun.
Maske ba feto balun ovulasaun akontese iha loron hanesan kada fulan, ba
ovulasaun seluk sei la tuir nia tempu. Dala ruma feto nia ovulasaun mosu dala
rua iha fulan ida. Tanba ne’e difisíl tebes atu hatene ho klaru, bainhira mak
atu buras (fertil) no bainhira mak lae. Ba razaun ida ne’e, seguru liu mak
tenki kalkula kada episode husi seksu vaginal ne’ebé la iha potensia atu kous.
Fontes: Manual
Akonselamentu Foinsa’e & Manual LSBE
Belun no domin
Belun no domin parte rua ne’ebé mak
labele haketak malu, no parte rua ne’e lao tuir ema nia hahalok ne’ebé mak iha,
no-mos tuir kondisaun no kontestu ne’ebé mak iha. Ema hotu – hotu iha direitu
atu hili no kria relasaun belun no domin tuir ema idak-idak nia sentiment.
Belun hanesan relasaun ida ne’ebé mak furak no amigável entre ema. Atu kria
relasaun diak ka furak iha belun no domin nia laran, ita presiza Pontus hirak
tuir mai ne’e ;
Ø Respeita malu; respeita ema seluk, tau ema nia dignidade iha nia fatin
maske nia la hanesan ho ita.
Ø Iha responsabilidade; iha responsabilidade ba malu, ezemplu; se karik
halo planu ho kolega atu hasoru malu tenke ba ho oras ne’ebé mak promote tiha
ona.
Ø Komprende malu; komprende ema seluk, hatene saida mak nia presiza no
saida mak nia sente, bele hanoin oinsá, ema seluk nia ideia la-hanesan ho ita,
no sempre kria relasaun ne’ebé mak amigável.
Ø Servisu makaas; tenke fahe tempu ba malu.
Ø Interesadu; iha interese ho ema nia hanoin, sentimentu, hakarak no
presiza, hadomi ema seluk, bele proteze malu, suporta malu no bele fahe
atensaun ba malu.
Ø Onestu (jujur); sempre hato’o ba malu saida deit mak ita sente, hasoru no
halo.
Ø Fiar malu.
Relasaun belun no domin ne’ebé mak
diak ne’e rezultadu husi kontribuisaun ita ema nian ba hahalokhirak ne’e.
Hanesan joven karaterístika hirak ne’e importante tebes ba ita, atu haree ba
iha futuru.
Karik hahlok sira iha leten ne’e mak
la-halo tuir, mak rezultadu husi relasaun belun no domin ne’e sei nakonu ho
hirus, nervoju, vingansa, laran-moras, odiu, no buat seluk tan, ne’ebé bele
halo relasaun belun ne’e la sai furak.
Fontes;
Manual Edukasaun ba Foinsa’e (MSITL)
Hahalok
seksual no halo relasaun seksual
Copy from LSBE & Counseling
Manual & PNG Manual
(PNG Manual includes information on
having sex during pregnancy)
Planeamentu familiar / espaso oan
Kuandu
halo spasu ba oan, diak ba inan, oan / bebe, diak mos ba ekonomia familia. Inan
bele fo atensaun barak no domin kompletu ba oan idak – idak no familia. Labarik
sira bele hetan hahan ho diak hodi la hetan malnutrisaun. Inan bele fo susu ho
kleur nomos bele diak lalais husi prosesu hahoris nian. Inan iha tempu buka
osan, hodi nune bele suporta oan ba iskola. Inan nebe mak hahoris oan 4 – 5 ba
leten bele fo impaktu as wain hira tuur ahi tan hanesan: tensaun as, raan fakar
barak no mos bele mate.
Isin rua
premeiru ba feto ida tenki ho idade 20 ba leten. Kuandu feto ida ho idade nebe
kiik / 20 mai kraik bele hetan problema durante isin rua no tur ahi tamba
orgaun reproduktiva seidauk prontu, no mos seidauk prontu sai inan.
Atu
halo planu familia, labele hein iha oan 5 foin mak halo planu. Bele halo planu
hakarak iha oan hira, halo spasu ba oan depois de kaben / iha oan ida deit
hanesan Isabel ho Jose. Bele mos plano antes de kaben.
Fontes: Module Edukasaun MSITL
Copy from Counseling Manual
Kontrasepsaun
Copy from MSI Module &
Counseling Manual
Isin rua nebe sedu / la planu / lakohi
Copy from MSI Module, LSBE &
Counseling Manual & PNG Manual
Abortus / ran fakar
Copy from MSI Module? & LSBE & Counseling Manual & PNG Manual
Might need to put in some extra
information about the law and MSITL’s position on abortion in Timor.
Infertilidade
Copy from MSI Module & Counseling Manual & PNG Manual
Koalia konaba Infertilidade, dala barak ita koalia konaba feto ida ho
mane Ida nebe hola malu kleur ona (forma familia), maibe sira laiha oan.
Infertilidade ne bele acontece husi mane nomos bele mos acontece ba feto.
Ba feto :
- Ba feto kada
fulan sira nia ovarium produz ovo dala ida, iha tempo da nee make make ma bolu
tempo ovulasaun no tempo diak ba sperma atu bele hasoru malu ho ovo no iha
nemak sei acontece pembuahan.
- Dala ruma
bele acontece infekasaun iha ovarium no tuba falopi
Ba Mane :
- Dala ruma
acontece
Moras nebe hadaet husi relasaun seksual (MHRS)
Moras nebee hadaet liu husi relasaun seksuál (MHRS) mak infesaun ne’ebé hada’et husi ema ba ema liu husi relasaun seksuál,
inklui relasaun liu husi vajina Seks, oral seks, no Anal seks, no iha kazu balun (por ezemplu herpes se
kanek dois ne’ebé mosu) liu husi rein ka kontaktu entre kulit ho kulit. Hanesan
esplika iha leten, dalan di’ak liu atu prevene MHRS maka uza kondom.
MHRS beleTransmite
ka pasa lalais husi ema ba ema karik la
hetan tratamento, bele kontinua hamosu problema ba saúde hanesan infertilidade
(labele isin-rua),
bele moras, no ba kazu balun iha problema médiku ne’ebé seriu hanesan
kankru cervical, no problema ba fuan no kakutak. Tratamentu ne’ebé la halo ba
MHRS bele haboot mudansa ne’ebé HIV bele transmite, se ita la iha protesaun ba
relasaun seksuál sen kondom ho ema ne’ebé positivu HIV. MHRS mós bele hamosu
problema durante tempu isin-rua ne’ebé transmite ba bebe, no liu husi inan nia
susu ben.
Sintoma husi
Transmisaun Infesaun liu husi relasaun seksuál (MHRS) maka hanesan tuir mai
ne’e ;
·
Kanek iha ita nia oin lulik ( Penis/Vagina )
·
Katar iha area oin lulik
·
Kabun kidun moras
·
Moras bainhira soe bee kiik
·
Moras bainhira halo relasaun seksuál
·
Foer ka ben nebe sai la normal
·
Is, no dois iha penis ka oin lulik
·
Moras bainhira soe bee kiik
·
Mosu burbolhos/ Repolho funan iha oin lulik
·
Kanek iha Anus ka Te’e Fatin
Maibé, la’ós ema hotu ho MHRS iha sintoma. Por ezemplu, ida ne’e
konsidera jerál ba feto no mane ho Chlamydia ka gonorreia iha sintomas sira
hanesan iha leten. Ema sira ne’e iha risku partikulár husi komplikasaun hanesan
MHRS ne’ebé posivel liu atu hasoru.
HIV/AIDS
Copy info from GF flipchart
Copy from MSI Module & LSBE
& Counseling Manual & PNG Manual
Kondom
Kondom mak hanesan
boracha ida nebe make ma uja ba iha penis ka vagina wainhira halo relasaun
sexual. Skill atu uja kondom mak importante tebes atu pratika relasaun seksual
nebe seguru.
Kondom nia fungsaun iha
rua, mak hanesan:
1.
Prevene isin rua
2.
Prevene MHRS
Kondom bele prevene
isin rua katak wainhira halo relasaun seksual mak uja kondom, entaun hatudu
katak fini feto nian (ovum) sei la bele hasoru malu ho fini mane nian
(sperma), tanba kondom mak satan tiha
ona, ( kondom hanesan Bareira)
Kondom mos bele prevene
MHRS katak nia hanesan bareira ida mak satan tiha ona ran, likidu, sperma
cairan vagina, wainhira halo relasaun seksual, entaun hanesan meus diak ida mos
bele prevene MHRS.
Kontinua ho demonstrasaun uja kondom
Probelma saude reproduktiva (kanker, fistula, nst)
Might need to make this one up…
Include something about pap smear?
Menopause (tetum??)
PNG manual… otherwise might need to
make it up…
Violensia seksual
Copy from Counseling Manual &
PNG Manual
“NAPZA” (??)
Tempu adolecensia nian mak bainbain
dala uluk foinsae koko alkohol, fuma no droga. Efeitu perigu seluk bainhira uza
alkohol no droga balun, uza droga mos bele hamosu hahalok risku seluk tan
hanesan relasaun seksual nebe la seguru no violensia. Metodu uza droga nebe la
seguru no uza barak liu, dala barak estabelese durante tempu adolecensia.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae
Copy from LSBE & PNG Manual
Smoking
Alcohol
Marijuana
Other substance use/abuse
Saude mental
Tempu foinsae bele sai tempu nebe
nakonu ho frustradu ba foinsae, iha nebe sira koko hasoru mudansa boot no
experiensia foun. Foinsae barak mak hasoru obstaklu hanesan konflitu ho familia
no kolega, no preokupa ba sira nia isin no mudansa seluk. Bele sai buat ida
normal ba foinsae atu iha kondisaun hanesan, senti preokupadu, hirus, triste,
haksolok no kontenti iha tempu diferente. Ida ne’e mos normal ba sira atu nonok
tempu ruma no lakohi atu koalia ka lakohi tuir sira nia familia.
Ba foinsae balun, frustradu bele
kontribui ba problema saude mental hanesan depresaun. Sentimentu triste nebe
makaas, laran susar, kole no hirus bele sai sinal depresaun, liu-liu bainhira
sentimentu ne’e hapara foinsae atu halo sira nia atividade normal. Problema
sira ne’e bele kria sentimentu no sofrementu balun, no bele hamosu iha foinsae
nia hanoin atu estraga sira nia an.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae
Copy from LSBE & PNG Manual
Peer pressure & bullying
Copy from LSBE & Counseling
Manual & PNG Manual
Sai Inan-Aman sedu (Adolescent Parenting ??)
Copy from LSBE & Counseling
Manual & PNG Manual
Perguntas no respostas
This will be regularly updated… Ongoing…
For now, copy from PNG Manual and
MSIA materials / LIKEITIS or other SRH website FAQs??
Copy end of Module Six from LSBE Manual – (English = p. 168 “How Much
Do I Know? II”) – see Myths-misconceptions statesments and their answers.
Referral
List of organizations and contact numbers
No comments:
Post a Comment