Wednesday, March 7, 2018

ADOLENSIA


Adolesénsia


Adolecensia nudar faze moris ida, nebe hahu ho idade tinan 10 to’o 19, bainhira foinsae ida muda-an husi labarik ba adultu (ema boot). Durante tempu ne’e nia isin no hanoin muda no sai luan liu, desenvolve relasaun foun no bele hahu kontrola ninia moris rasik. Mudansa ne’e prepara foinsae ida ba faze adultu nian no durante tempu ne’e foinsae barak maka hahu kaer papel no responsabilidade adultu nian hanesan, papel iha komunidade, fo votu, halo relasaun seksual no kaben. Maske foinsae sira la’os ona labarik no tenke hala’o adultu nia responsabilidade balun, maibe sira seidauk tama iha faze adultu no presiza nafatin suporta no atensaun.
Mosu hanoin no komprensaun nebe diferente kona-ba tempu adolecensia husi sosiedade oi-oin. Dalan nebe foinsae ida-idak hasoru iha sira nia tempu adolecensia mos diferente no mosu buat oi-oin nebe la hanesan entre mane no feto, entre foinsae nebe kaben ona no seidauk kaben, diferente entre foinsae iha sidade no iha fatin rural, no foinsae ho relijaun, kultura no ekonomia nebe la hanesan.
Adolecente sira bele senti oi-oin durante tempu ne’e – dala ruma kontenti, susar ka hamosu konfusaun. Sira iha pergunta barak no preokupasaun kona-ba saida mak akontese ba sira nia an, kona-ba sentimentu no hanoin nebe sira iha, kona-ba relasaun ho kolega, doben, parseiru no familia, no sira hakarak los atu hatene no atu koko buat nebe foun.
Tempu adolecensia nudar tempu ida nebe lao lais no dezenvolve. Foinsae sira sente mudansa oi-oin hanesan:
·         Mudansa ba sira nia isin;
·         Dezenvolve kapasidade atu hanoin ho abstratu no kritiku, nune’e sira bele hanoin diak kona-ba konsekuensia husi asaun oi-oin;
·         Sira bele sente diferensia kona-ba buat oi-oin no mudansa esperiensia iha sira nia konsiensia;
·         Sira hahu kontra regra no autoridade (hanesan sira nia inan-aman no lider komunitaria);
·         Sira hetan kapasidade, kuinesimentu no atitude nebe foun; no
·         Sira hahu dezinvolve identidade rasik.
Relasaun sosial mos iha mudansa husi fokus ba familia ba fali fokus liu ba ema ho idade nebe hanesan (peers), kolega sira, no relasaun romantiku. Sira la hili ona hahalok nebe bele halo kontenti sira nia inan-aman, sira hahu hahalok nebe sira hanoin karik bele halo sira kuinesidu liu ho sira nia maluk no kolega sira. Tempu adolecensia mos hanesan tempu ida bainhira foinsae hahu hala’o papel no responsabilidade foun, halo planu ba futuru no sai independente liu.


Puberdade


Puberdade mosu durante tempu adolecensia. Tempo puber ne’e prosesu natural ho normal nebe akontese ba ema hotu (feto ho mane). Puberdade hanesan periodu ba mudansa fisiku no psikolojia nebe hatudu iha maturidade seksuál. Durante tempu ne’e foinsae ida dezenvolve abilidade fisiku atu halo relasaun seksual no hetan bebe ida. Mudansa físiku ne’e dala barak akontese lalais liu duque abilidade atu hatene konsekuensia husi sira nia desizaun, ka abilidade atu kontrola emosaun.
Ba feto, puberdade hahu wainhira feto ida hahu fase/menstruasaun, ba mane, pisykologikamente hahu mehi bokon / mimpi basah. Tempo ne’e sinal ba feto ka mane ida, hauhu husik ona sira nia tempo labarik no tama ba tempo klosan nian.
Sinal / mudansa fisik – FETO
·         Hahu fase/menstruasaun
·         Lian hahu boot
·         Susun komesa mosu no aumenta nia medidas
·         Aumenta aas
·         Kanotak aumenta luan liu
·         Hahu mosu fulun iha oin lulik no kalili
·         Medidas orgaun reproduktiva komesa sai boot
·         Nia sei sente kosar aumenta tan no isin sai dois
·         Karik sei mosu burbulus
·         Nia hahu sente hakarak halo relasaun seksual
Sinal / mudansa fisik – MANE
·         Hetan mehi bokon / mimpi basah
·         Bainhira hader iha dadeer nia senti penis hamriik/ereksaun
·         Lian sai boot liu
·         Kakorok musan/jakun hahu mosu
·         Hasrahun komesa mosu
·         Hahu mosu fulun iha area oin lulik no kalili
·         Aumenta aas tan
·         Medidas orgaun reproduktiva (penis, skrotum, no testis) komesa sai boot
·         Nia sei sente kosar aumenta tan no isin sai dois
·         Karik sei mosu burbulus
·         Nia hahu sente hakarak halo relasaun seksual
Mudansa intelektualidade/emosaun
·         Hatene moe
·         Hahu hadia an
·         Mosu gosta ho nia parseiro/doben
·         Foti desizaun
·         Iha hanoin nebe diferente ho ema seluk
Karakteristika foinsae nebe tama iha tempu puber
·         Hahu husik ona dependente ba inan-aman no tempu labarik nian
·         Komesa aprende attitude no hanoin nebe diferente iha familia laran no iha fatin seluk
·         Komesa hahu aprende etika barak husi kolega sira no ema seluk
Faktus kona-ba puberdade:
ü  Ejakulasaun bainhira toba ne’e normál no naturál ba foinsae sira no la perigu
ü  Mastrubasaun nu’udar hahalok seksuál ne’ebé normál no jerál entre foinsae no ema-boot/adultu sira atu satisfas ho interese  seksuál no la perigu ba saúde ka hamenus kapasidade atu iha oan.
ü  Fantazia seksuál iha periodu adolesensia normál no la perigu
ü  Menstruasaun nu’udar prosesu normál ne’ebé akontese ba feto hotu-hotu no raan ne’ebé sai la’ós foer
ü  Virginidade labarik bele lakon maske la halo relasaun seksuál, hanesan halo jimnaMHRSka ka tuir treinu fíziku ruma, no uza tampons (modelu softex seluk nebee bele tahan ran) durante menstruasaun
Mitos kona-ba puberdade:
×        Ejakulasaun iha kalan (mimpi basah) ne’e perigu ba saude
×        Masturbasaun perigu ba saude no bele hamenus kapasidade foinsae atu iha oan iha futuru
×        Iha imagin seksual ne’ebe aat durante tempu adolecensia no sira halo krime
×        Labarik feto no inan sira sai foer durante tempu menstruasaun
×        Se karik feto nia hymen/selaput darah rahun ona signifika katak nia la’os virgen ona (katak, nia halo ona relasaun seksual antes)

Fontes: Brosur puber (MdS); Manual Akonselamentu Foinsae


Orientasaun seksual


Orientasaun seksual mak relasaun biolojiku nebe ema ida seksualmente gosta atu halo. Ema ida bele gosta ema seluk ho seksu hanesan, seksu kontrariu (la hanesan) ka rua hotu. Termus nebe ita bele rona hodi esplika maka, heteroseksual (gosta seksu kontrariu), homoseksual - gay no lesbian (gosta relasaun seksual ho seksu hanesan) ka biseksual (gosta relasaun seksual ho feto no mane hotu).
Durante tempu adolecensia, foinsae barak sei hasoru faze experiensia gosta ema ida ho seksu hanesan. Dala ruma gosta ne’e bele lori sira ba koko tok hahalok/relasaun seksual. Ba foinsae barak liu, ida ne’e hanesan faze dezenvolvimentu ida, depois wainhira sira sae boot ona, sira lakon gosta ne’e no seksualmente gosta ema ruma ho seksu la hanesan. Maske nune’e, ba foinsae balun, ida ne’e la’os fase ida no seksualmente sira kontinua gosta sira seluk ho seksu hanesan. Ida ne’e akontese iha sosiedade hotu no ne’e normal.
Foinsae sira nebe iha perguntas barak kona-ba sira nia orietasaun seksual bele senti emosaun nebe aat liu, izoladu no bele to’o depresaun. Ba ne’e importante tebes katak foinsae ne’e hetan akonselamentu nebe fo suportasaun makaas, katak ema la fo sala ba nia, katak informasaun nebe sira simu loos no labele sadere ba parte seluk, no refere ba asistensia nebe los bainhira presiza.
Seksualidade la’os deit oinsa no ho se ema ida halo relasaun seksual. Ne’e mos oinsa ema ida nia sentiment ba sira nia an rasik, kona-ba sira nia isin no kona-ba sira nia relasaun (seksual no non-seksual) ho ema seluk.
Ne’e nuda parte ida katak ita ne’e se, saida mak ita nia hanoin no ita nia sentiment kona-ba ita nia an no ita nia isin.
Seksualidade ema ida-idak ne’e uniku, no individu ba nia an rasik. Ne’e tamba influenza husi buat barak – parte fiziku, sosial, ekonomik, emosional, spiritual (ez. biolojia, kultura no tradisaun, esperiensia nudar feto ka mane, servisu, osan, esperiensia seksual, no tamba sira nia fiar no valores personal). Seksualidade ne’e sei dezenvolve no sei iha mudansa ihia ema nia moris tomak.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae, Manual Edukasaun Foinsae (MSITL)

Menstruasaun
Durante puberidade, foinsa’e feto sei iha mudansa iha nia fiziku. Mudansa ida mak hahuu prosesu menstruasaun ka fase fulan.
Hahu husi tempu puberdade, kada fulan feto sira nia ovariu sei husik tolun (ovum) ida ne’ebé tasak. No tolun ne’e sei la’o mai iha tuba falopii.iha tempu ne’e uterus (oan-fatin) nia didin mos sai mahar atu prepara fatin ba bebe sei karik feto ne’e hetan isin rua. Bainhira iha sperma no ovum/sel telur hasoru malu iha neba, ne’e sei lori malu mai iha oan fatin no kuda fini iha didin nebe sei sai toba fatin ba bebe ida. Se karik feto la isin-rua iha fulan ne’e (sperma no ovum/sel telur la hasoru malu), oan-fatin nia didin ne’e sei sai hanesan raan nebe sai husi vagina. No prosesu ida ne’e hanaran menstruasaun ka fase fulan.
Wainhira foinsa’e feto ida hahuu ona prosesu menstruasaun, katak biolójikamente nia serve ona sai inan ida no bele (iha posibilidade) isin rua wainhira halo relasaun sexual.
Prosesu menstruasaun ne’ebé akontese ba feto sira, sei la akontese durante feto sira nia moris tomak. Prosesu ida ne’e sei para wainhira feto sira tama ona ba tempu menopause (prosesu menstruasaun para ona). No prosesu ida ne’e bele akontesewainhira feto ida iha tinan 45 ba leten.
Maioria feto sei iha siklu mensal / fulan ne’ebé tuir nia tempu entre loron 24 no 32.  No siklu menstruasaun dahuluk dala ruma latuir malu, dala ruma demora/han tempu naruk entre fulan  ka tinan nia laran molok períodu menstruasaun mosu stabil ka regular. Prosesu ran sai husi vagina durante menstruasaun ba feto balun  bele akontese iha loron 3-4 nia laran no foinsa’e feto balun to’o semana ida. No prosesu ida ne’e ba feto hotu la-hanesan.
Maske nune’e foinsa’e feto barak mak sente preokupa los ho sira nia kondisaun durante menstruasaun. Tanba prosesu ne’e la mai tuir nia tempu, no dala ruma halo sira nia isin moras. Ida ne’e normal. Maibe se karik foinsa’e feto sira sente la konfortável ho kondisaun hanesan ne’e, bele mos ba iha pessoal saúde sira atu hetan atendimentu klinikal.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsa’e & Manual LSBE

Virgin


Copy from PNG Manual


 

Isin rua


Isin  rua (kous) akontese bainhira spermatozoa ida ne’ebé sai husi mane nia penis bainhira halo relasaun seksual liu husi vagina, hodi tama ba iha ovum ne’ebé prosuzhusi ovarium feto nian. Jeralmente feto husik sira nia ovum ida kada fulan. Ida ne’e ita bolu nu’udar ovulasaun. Ovum ne’e sei la’o mai iha tuba falopii to’o iha uteru.
Se iha spermatozoa ruma ne’ebé hasoru malu ho ovum durante viajen, nia rezultadu mak moris embriaun iha implantasaun, no feto/inan ne’e sei lakon menstruasaun (menstruasaun sei para) ba fulan/periodu tuir mai. Prosesu sperma mane no ovm (tolun) feto nian halibur hamutuk mak hanaran fertilizasaun.
Se laiha spermatozoa ruma ne’ebé hasoru malu ho ovum, mak nia (ovum) sei sai hamutuk ho foer (didin oan-fatin) iha forma ran durante menstruasaun.
Maske ba feto balun ovulasaun akontese iha loron hanesan kada fulan, ba ovulasaun seluk sei la tuir nia tempu. Dala ruma feto nia ovulasaun mosu dala rua iha fulan ida. Tanba ne’e difisíl tebes atu hatene ho klaru, bainhira mak atu buras (fertil) no bainhira mak lae. Ba razaun ida ne’e, seguru liu mak tenki kalkula kada episode husi seksu vaginal ne’ebé la iha potensia atu kous.


Fontes: Manual Akonselamentu Foinsa’e & Manual LSBE

Belun no domin


Belun no domin parte rua ne’ebé mak labele haketak malu, no parte rua ne’e lao tuir ema nia hahalok ne’ebé mak iha, no-mos tuir kondisaun no kontestu ne’ebé mak iha. Ema hotu – hotu iha direitu atu hili no kria relasaun belun no domin tuir ema idak-idak nia sentiment. Belun hanesan relasaun ida ne’ebé mak furak no amigável entre ema. Atu kria relasaun diak ka furak iha belun no domin nia laran, ita presiza Pontus hirak tuir mai ne’e ;
Ø  Respeita malu; respeita ema seluk, tau ema nia dignidade iha nia fatin maske nia la hanesan ho ita.
Ø  Iha responsabilidade; iha responsabilidade ba malu, ezemplu; se karik halo planu ho kolega atu hasoru malu tenke ba ho oras ne’ebé mak promote tiha ona.
Ø  Komprende malu; komprende ema seluk, hatene saida mak nia presiza no saida mak nia sente, bele hanoin oinsá, ema seluk nia ideia la-hanesan ho ita, no sempre kria relasaun ne’ebé mak amigável.
Ø  Servisu makaas; tenke fahe tempu ba malu.
Ø  Interesadu; iha interese ho ema nia hanoin, sentimentu, hakarak no presiza, hadomi ema seluk, bele proteze malu, suporta malu no bele fahe atensaun ba malu.
Ø  Onestu (jujur); sempre hato’o ba malu saida deit mak ita sente, hasoru no halo.
Ø  Fiar malu.
Relasaun belun no domin ne’ebé mak diak ne’e rezultadu husi kontribuisaun ita ema nian ba hahalokhirak ne’e. Hanesan joven karaterístika hirak ne’e importante tebes ba ita, atu haree ba iha futuru.
Karik hahlok sira iha leten ne’e mak la-halo tuir, mak rezultadu husi relasaun belun no domin ne’e sei nakonu ho hirus, nervoju, vingansa, laran-moras, odiu, no buat seluk tan, ne’ebé bele halo relasaun belun ne’e la sai furak.
Fontes; Manual Edukasaun ba Foinsa’e (MSITL)
 Hahalok seksual no halo relasaun seksual

Copy from LSBE & Counseling Manual & PNG Manual
(PNG Manual includes information on having sex during pregnancy)


Planeamentu familiar / espaso oan


Kuandu halo spasu ba oan, diak ba inan, oan / bebe, diak mos ba ekonomia familia. Inan bele fo atensaun barak no domin kompletu ba oan idak – idak no familia. Labarik sira bele hetan hahan ho diak hodi la hetan malnutrisaun. Inan bele fo susu ho kleur nomos bele diak lalais husi prosesu hahoris nian. Inan iha tempu buka osan, hodi nune bele suporta oan ba iskola. Inan nebe mak hahoris oan 4 – 5 ba leten bele fo impaktu as wain hira tuur ahi tan hanesan: tensaun as, raan fakar barak no mos bele mate.
Isin rua premeiru ba feto ida tenki ho idade 20 ba leten. Kuandu feto ida ho idade nebe kiik / 20 mai kraik bele hetan problema durante isin rua no tur ahi tamba orgaun reproduktiva seidauk prontu, no mos seidauk prontu sai inan.
Atu halo planu familia, labele hein iha oan 5 foin mak halo planu. Bele halo planu hakarak iha oan hira, halo spasu ba oan depois de kaben / iha oan ida deit hanesan Isabel ho Jose. Bele mos plano antes de kaben.
Fontes: Module Edukasaun MSITL


Copy from Counseling Manual


Kontrasepsaun


Copy from MSI Module & Counseling Manual


Isin rua nebe sedu / la planu / lakohi


Copy from MSI Module, LSBE & Counseling Manual & PNG Manual


Abortus / ran fakar


Copy from MSI Module? & LSBE & Counseling Manual & PNG Manual
Might need to put in some extra information about the law and MSITL’s position on abortion in Timor.


Infertilidade


Copy from MSI Module & Counseling Manual & PNG Manual
Koalia konaba Infertilidade, dala barak ita koalia konaba feto ida ho mane Ida nebe hola malu kleur ona (forma familia), maibe sira laiha oan.
Infertilidade ne bele acontece husi mane nomos bele mos acontece ba feto.
Ba feto :
-       Ba feto kada fulan sira nia ovarium produz ovo dala ida, iha tempo da nee make make ma bolu tempo ovulasaun no tempo diak ba sperma atu bele hasoru malu ho ovo no iha nemak sei acontece pembuahan.
-       Dala ruma bele acontece infekasaun iha ovarium no tuba falopi

Ba Mane :
-       Dala ruma acontece



Moras nebe hadaet husi relasaun seksual (MHRS)


Moras nebee hadaet liu husi relasaun seksuál (MHRS) mak infesaun ne’ebé hada’et husi ema ba ema liu husi relasaun seksuál, inklui relasaun liu husi vajina Seks, oral seks, no Anal seks,  no iha kazu balun (por ezemplu herpes se kanek dois ne’ebé mosu) liu husi rein ka kontaktu entre kulit ho kulit. Hanesan esplika iha leten, dalan di’ak liu atu prevene MHRS maka uza kondom.

MHRS beleTransmite ka  pasa lalais husi ema ba ema karik la hetan tratamento, bele kontinua hamosu problema ba saúde hanesan infertilidade (labele isin-rua),

bele moras, no ba kazu balun iha problema médiku ne’ebé seriu hanesan kankru cervical, no problema ba fuan no kakutak. Tratamentu ne’ebé la halo ba MHRS bele haboot mudansa ne’ebé HIV bele transmite, se ita la iha protesaun ba relasaun seksuál sen kondom ho ema ne’ebé positivu HIV. MHRS mós bele hamosu problema durante tempu isin-rua ne’ebé transmite ba bebe, no liu husi inan nia susu ben.
Sintoma husi Transmisaun Infesaun liu husi relasaun seksuál (MHRS) maka hanesan tuir mai ne’e ;

·           Kanek iha ita nia oin lulik ( Penis/Vagina )
·           Katar iha area oin lulik
·           Kabun kidun moras
·           Moras bainhira soe bee kiik
·           Moras bainhira halo relasaun seksuál
·           Foer ka ben nebe sai la normal
·           Is, no dois iha penis ka oin lulik
·           Moras bainhira soe bee kiik
·           Mosu burbolhos/ Repolho funan iha oin lulik
·           Kanek iha Anus ka Te’e Fatin

Maibé, la’ós ema hotu ho MHRS iha sintoma. Por ezemplu, ida ne’e konsidera jerál ba feto no mane ho Chlamydia ka gonorreia iha sintomas sira hanesan iha leten. Ema sira ne’e iha risku partikulár husi komplikasaun hanesan MHRS ne’ebé posivel liu atu hasoru.

HIV/AIDS


Copy info from GF flipchart
Copy from MSI Module & LSBE & Counseling Manual & PNG Manual


Kondom


Kondom mak hanesan boracha ida nebe make ma uja ba iha penis ka vagina wainhira halo relasaun sexual. Skill atu uja kondom mak importante tebes atu pratika relasaun seksual nebe seguru.
Kondom nia fungsaun iha rua, mak hanesan:
1.      Prevene isin rua
2.      Prevene MHRS
Kondom bele prevene isin rua katak wainhira halo relasaun seksual mak uja kondom, entaun hatudu katak fini feto nian (ovum) sei la bele hasoru malu ho fini mane nian (sperma),  tanba kondom mak satan tiha ona, ( kondom hanesan Bareira)

Kondom mos bele prevene MHRS katak nia hanesan bareira ida mak satan tiha ona ran, likidu, sperma cairan vagina, wainhira halo relasaun seksual, entaun hanesan meus diak ida mos bele prevene MHRS.

Kontinua ho demonstrasaun uja kondom



Probelma saude reproduktiva (kanker, fistula, nst)


Might need to make this one up…
Include something about pap smear?



Menopause (tetum??)


PNG manual… otherwise might need to make it up…


Violensia seksual


Copy from Counseling Manual & PNG Manual


“NAPZA” (??)


Tempu adolecensia nian mak bainbain dala uluk foinsae koko alkohol, fuma no droga. Efeitu perigu seluk bainhira uza alkohol no droga balun, uza droga mos bele hamosu hahalok risku seluk tan hanesan relasaun seksual nebe la seguru no violensia. Metodu uza droga nebe la seguru no uza barak liu, dala barak estabelese durante tempu adolecensia.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae


Copy from LSBE & PNG Manual
Smoking
Alcohol
Marijuana
Other substance use/abuse


Saude mental


Tempu foinsae bele sai tempu nebe nakonu ho frustradu ba foinsae, iha nebe sira koko hasoru mudansa boot no experiensia foun. Foinsae barak mak hasoru obstaklu hanesan konflitu ho familia no kolega, no preokupa ba sira nia isin no mudansa seluk. Bele sai buat ida normal ba foinsae atu iha kondisaun hanesan, senti preokupadu, hirus, triste, haksolok no kontenti iha tempu diferente. Ida ne’e mos normal ba sira atu nonok tempu ruma no lakohi atu koalia ka lakohi tuir sira nia familia.
Ba foinsae balun, frustradu bele kontribui ba problema saude mental hanesan depresaun. Sentimentu triste nebe makaas, laran susar, kole no hirus bele sai sinal depresaun, liu-liu bainhira sentimentu ne’e hapara foinsae atu halo sira nia atividade normal. Problema sira ne’e bele kria sentimentu no sofrementu balun, no bele hamosu iha foinsae nia hanoin atu estraga sira nia an.
Fontes: Manual Akonselamentu Foinsae

Copy from LSBE & PNG Manual


Peer pressure & bullying


Copy from LSBE & Counseling Manual & PNG Manual


Sai Inan-Aman sedu (Adolescent Parenting ??)


Copy from LSBE & Counseling Manual & PNG Manual


Perguntas no respostas

                      
This will be regularly updated… Ongoing…
For now, copy from PNG Manual and MSIA materials / LIKEITIS or other SRH website FAQs??

Copy end of Module Six from LSBE Manual – (English = p. 168 “How Much Do I Know? II”) – see Myths-misconceptions statesments and their answers.


Referral


List of organizations and contact numbers



No comments:

Post a Comment